Close

11. travnja 2019.

DUHOVNA OBNOVA ZA BOGOSLOVE

Duhovnu obnovu predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić

U Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu (VBS) u Sarajevu biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić predvodio je 5. i 6. travnja 2019. duhovnu obnovu za bogoslove. Duhovnik VBS-a vlč. Jakov Kajinić pozvao je biskupa Perića da vodi duhovnu obnovu, a uz njega su s bogoslovima bili i njihovi poglavari – rektor dr. vlč. Josip Knežević i vicerektor dr. vlč. Ilija Marković, prenosi nedjelja.ba.

Prvoga dana je biskup Perić u razmatranju govorio o procesu griješenja, procesu obraćenja/opamećenja, tj. metanoje i o procesu oproštenja. „Grješnik jest onaj koji ne samo slučajno sagriješi, nego koji svjesno, birano i hotimično Boga ponižava, te svom snagom svojom i svim srcem izaziva Boga u njegovim svetim zapovijedima od Prve do Desete. Obraćenje/opamećenje jest čovjekov prijelaz iz vlastita poniženja u poniznost. Prihvaćanje Božjih mjera i načina koji čovjeka navode na razmišljanje, na pravi put, na pravo držanje prema Bogu. Čovjek kao da čuje na uho i još bolje u duši: ako se skrušiš i Boga zamoliš za oproštenje, Bog ti se može i hoće smilovati. Skrušen znači skršen u svojoj oholosti i goropadnosti“, istaknuo je biskup koji je progovorio i o oproštenju.

„Riječ oprost dolazi od stare slavenske riječi prost, a taj pojam ima dva značenja. Prvo je pozitivno: slobodan, jednostavan, bezazlen, priprost, prostodušan. Kažemo li: prostim okom gledati. Prosto ti bilo od mene! Mi smo danas izbacili riječ prost iz hrvatskoga standarda zbog drugoga negativna značenja: nepristojan, bezočan, prostački. Ostalo nam je još malo te riječi samo u oprostu, oproštenju i proštenju“, dodao je biskup Perić, a nakon njegova razmatranja bila je mogućnost osobne sv. ispovijedi i privatnog klanjanja u kapelici Blagovijesti.

Uslijedila je koncelebrirana Sveta misa tijekom koje je biskup Perić govorio o rodbinskim i duhovnim odnosima osvrćući se na evanđeoski ulomak u kojem se spominju Isusova „braća“. Poslije večere upriličen je susret s poglavarima kod rektora, a potom je biskup Perić progovorio bogoslovima o bitnoj ulozi majke Barbare u životu i zvanju blaženoga Alojzija Stepinca.

Drugoga dana duhovne obnove biskup Perić se nakon doručka susreo s hercegovačkim bogoslovima Branimirom i Tomislavom iz četvrtoga tečaja te Andrejem i Gabrijelom iz prvoga tečaja. Naveo je koliko ima umirovljenih svećenika u pastoralu, koliko ih je na studiju, koliko ih završava školovanje, i potaknuo ih da se u svoj slobodi i povjerenju predaju Bogu i Crkvi u službu.

Uslijedilo je razmatranje o Samariji i njezinim stanovnicima, a među njima bila je i Samarijanka. „Prolazeći nekom zgodom iz Judeje kroz Samariju Isus se zaustavio na Jakovljevu zdencu. Učenike spremio u grad da nabave hrane, a on ostao sam. Naišla jedna vodarica od koje je Isus zaiskao malo vode. Umjesto da mu odmah dadne da se napije vode, poveo se razgovor koji je otkrio čitav vodaričin život, tako da je žena ostala posve zbunjena. Čitatelj ne zna je li se Isus napio vode, ali jest ženi ponudio vodu koja žubori u život vječni. Probudio u ženi mnoštvo pitanja, pravih duhovnih, moralnih. Žena se nije samo iskreno pred Isusom ispovjedila, nego ga je navijestila cijelom gradiću Siharu kao proroka i Mesiju. Spasenje dolazi od Židova, ali nadilazi granice Judeje i židovstva“, kazao je biskup Perić koji je bogoslovima približio i dobrog Samarijanca kao primjer kako biti milosrdan prema svakom bratu čovjeku.

Potom je slavljena Sveta misa na kojoj je biskup Perić govorio o panelu simbola u svetištu: o vjerskim istinama koje su predstavljene u mozaiku Utjelovljenja, u kipu Raspeća, u slici Uskrsnuća, u tabernakulu Euharistije. Govorio je potom o Isusu propovjedniku i o zadaći propovijedanja potičući bogoslove na pripremu i studij za tu nezabilaznu svećeničku službu. Na kraju bogoslužja rektor Knežević zaželio je voditelju i svima koji su sudjelovali u ovoj duhovnoj obnovi Božju milost i blagoslov. (kta)